Ono što su hrvatske vlasti napravile u stočarstvu u posljednjih 15 godina nepopravljivo je. No, kapaciteti su još uvijek tu i mora se odrediti pravac spasa i za mliječno govedarstvo, ali i za uzgoj raznih kombiniranih i mesnih pasmina gdje smo također još u počecima.

Moramo priznati da posljednji potezi hrvatskih vlasti, ali i onih Europske unije ipak donose nekakve pomake u govedarskoj proizvodnji, čak i u mliječnoj gdje smo se srozali. Je li to svjetlo na kraju tunela? Teško da možemo tako reći, jer svjetlo je u posljednjih 10 godina tako ugašeno da se teško pali.  Sjećamo se da je tada samo Sirela imala oko 38 tisuća kooperanata i to na području Bjelovarsko-bilogorske  i Koprivničko-križevačke županije. Danas te dvije županije imaju zajedno manje od šest tisuća proizvođača.  Za vjerovati je da su u tim kućama i dalje ljudi koji znaju držati krave. Sjetimo se i tih godina kako je bila razvijena kooperacija osječke mljekare. U svakom selu, obitelj koja je na svom imanju imala laktofriz imala je na četiri sata zaposlenu i ženu u osječkoj mljekari.

Međutim, teško da će se odlučiti za uzgoj mliječnih krava. Ali oni bi svoje kapacitete mogli odlično iskoristiti za uzgoj krava po sistemu krava-tele, za držanje mesnih pasmina i slično. Poznato je da Hrvatska unatoč 100 i nešto godina uzgoja simentalca, nije nikada iskoristila taj potencijal, a zadnja prodaja rasplodnih junica vjerojatno je bila prije 30 godina. Moramo priznati da imamo potencijala ali netko mora napraviti strategiju.

Potencijala ima, treba nam strategija

Ono što u govedarstvu rade Česi i Mađari, a sve više im se približavaju i Slovaci, mi ne možemo više uz nikakve mjere uhvatiti. U njihovim strategijama, na prvom mjestu je proizvodnja rasplodnih grla, jer je uvijek cijena kg žive vage za najmanje 1 euro veća od tovnih grla, a mi već 25 godina govorimo o potrebi izrade nekakve strategije. No da je nepopravljiva šteta učinjena, istina je. Simentalac, Buša, Podolac, Salers, Aberdin angus, Limousin i brojne druge pasmine mogu nas živnuti. Nije važno koja. Neke su tradicionalne, neke podnose bolje ili lošije uvjete držanja, a opet neke daju i nešto mlijeka, a neke samo koliko treba teletu.

Moramo priznati da imamo potencijala ali netko mora napraviti strategiju. Teško da ćemo vratiti mužnji krava one poljoprivrednike koji su propali na tom poslu, one što su jako razočarani, ali njihove štale, balirke, traktori, mogu se iskoristiti u tom pravcu. A to su krave na paši. Te krave koje su dijelom na paši, a dijelom u štali. Teško da ćemo vratiti mužnji krava one poljoprivrednike koji su propali na tom poslu, one što su jako razočarani, ali njihove štale, balirke, traktori, mogu se iskoristiti u tom pravcu. A to su krave na paši. Te krave koje su dijelom na paši, a dijelom u štali.

 

Vijest u cijelosti prenosi Agroklub